Alkalna vs. kisela prehrana – kako hrana utječe na naše zdravlje i ravnotežu

U svijetu wellnessa i prirodnog zdravlja često se govori o alkalnosti i kiselosti tijela. No što to zapravo znači? Je li naše tijelo zaista “kiselo” ili “alkalno” ovisno o hrani koju jedemo? I kako možemo pronaći ravnotežu?

U ovom blogu vodim te kroz osnovne pojmove alkalne i kisele prehrane, njihovu povezanost s našim zdravljem, energijom i imunitetom – i kako kroz jednostavne izbore možeš podržati svoje tijelo da bude vitalno, snažno i u ravnoteži.

Što su kiselost i alkalnost?

Riječ je o pH vrijednosti, što znači “potencijal vodika”. Skala pH mjeri se od 0 do 14:

• 0–6.9 je kiselo,
• 7 je neutralno,
• 7.1–14 je alkalno (lužnato).

Naše krvno pH mora ostati blago alkalno – oko 7.35–7.45. Tijelo će učiniti sve da održi tu ravnotežu, jer čak i male promjene mogu biti opasne. No stil života i prehrana mogu dodatno opteretiti organizam, prisiljavajući ga da iz vlastitih zaliha (kalcija iz kostiju, minerala iz tkiva) neutralizira višak kiselosti.

Što znači “kisela” ili “alkalna” hrana?

Ne radi se o tome ima li hrana kiseli okus, već o tome kakav učinak ima na tijelo nakon probave – kakav otpad (kisele ili alkalne ostatke) ostavlja za sobom.

 Primjeri alkalnih namirnica:

• lisnato zeleno povrće (blitva, kelj, špinat),
• krastavci, brokula, prokulice, tikvice,
• avokado, limun, grejp, lubenica, dinja,
• bademi, sjemenke lana i konoplje,
• alge (spirulina, chlorella),
• hladno prešana biljna ulja,
• filtrirana ili ionizirana voda.

Iako limun ima kiseli okus, u tijelu djeluje alkalno!

 Primjeri kiselih namirnica:

• meso, riba, jaja,
• mliječni proizvodi,
• rafinirani šećer, bijelo brašno,
• kava, alkohol, gazirana pića,
• procesirana hrana i fast food,
• industrijski sokovi, aditivi i konzervansi.

Zašto je važna alkalna prehrana?

Prehrana koja podržava alkalnost:

• smanjuje upalne procese,
• pomaže u detoksikaciji tijela,
• podržava zdravlje kostiju, bubrega i jetre,
• povećava energiju i jasnoću uma,
• poboljšava probavu i apsorpciju nutrijenata,
• jača imunitet i otpornost na bolesti.

Tijelo je prirodno inteligentno – ono ne treba “biti stalno alkalno”, već imati podršku da se lako vrati u ravnotežu nakon stresa, obroka ili toksina.

Kako prakticirati alkalniji način prehrane?

Ne moraš jesti 100% alkalno – cilj je prevladavanje alkalnih namirnica (70–80%) uz umjeren unos kiselih (20–30%).

Praktični savjeti:

• Započni dan toplom vodom s limunom – alkalizira i potiče detoks.
• U svaki obrok dodaj veliku porciju svježeg povrća.
• Umjesto kave, probaj zeleni sok ili biljni čaj.
• Jednom dnevno konzumiraj zeleni smoothie ili sok od trave ječma/psenice.
• Izbjegavaj rafinirani šećer i brašno – zamijeni ih prirodnim alternativama.
• Pij dovoljno čiste, filtrirane vode, idealno s dodatkom limuna ili krastavca.
• Uključi sirove obroke – salate, hladne juhe, namaze od sjemenki i povrća.

Mitovi i istine

• Mit: Kisela hrana je loša.
  Istina: Tijelu treba i kisela i alkalna hrana – ravnoteža je ključ.
• Mit: Krv može postati jako kisela zbog prehrane.
  Istina: Krvni pH se ne mijenja lako – ali tijelo plaća cijenu pokušaja da ga održi stabilnim (npr. gubi minerale).
• Mit: Alkalna prehrana liječi sve bolesti.
  Istina: Nije čarobno rješenje, ali je snažan temelj za prevenciju i regeneraciju.

Zaključno

Alkalna prehrana nije dijeta, ni restriktivni režim – to je životni stil koji njeguje ravnotežu, vitalnost i povezanost s prirodom. Riječ je o tome da slušamo tijelo, da mu dajemo hranu koja ga podržava, a ne iscrpljuje.

Kad tijelo ima mir, probava je lagana, um je bistriji, a energija stabilnija. I upravo tada se otvara prostor za dublju duhovnu povezanost i unutarnji rast.