Rabarbara – Zaboravljena ljekovita biljka proljeća

Nažalost, danas većina nas ne zna gotovo ništa o rabarbari – toj zaboravljenoj biljci koja s dolaskom proljeća zaslužuje ponovno mjesto na našem tanjuru i u našoj svijesti.

Rabarbara je višegodišnja, zeljasta biljka s velikim listovima i dugim, trokutastim mesnatim peteljkama. Cvjetovi su nježnih nijansi – zelenkasto-bijele do ružičasto-crvene.

Iako je rabarbara zapravo povrće, često je nazivamo voćem zbog njenog okusa i načina primjene u kuhinji.

Već tisućama godina koristi se u tradicionalnoj kineskoj medicini, a u Europu ju je donio slavni istraživač Marco Polo.

Ljekovita svojstva rabarbare

Rabarbara je pravo malo čudo prirode. Sadrži obilje korisnih kiselina (jabučna, niacin, pantotenska, folna), minerala (kalcij, magnezij, mangan), polifenola i vitamina C i B skupine.

Posebno djeluje na probavni trakt – stoljećima se koristi kao prirodni laksativ kod zatvora, a u manjim dozama pomaže i kod proljeva.

Budući da stimulira metabolizam, odlična je za one koji žele smršavjeti ili pospješiti probavu.

Nedavna istraživanja pokazala su da je rabarbara bogata polifenolima – biljnim spojevima koji djeluju protiv stanica raka, što je čini jednom od novijih zvijezda među antikancerogenim namirnicama.

Blagodati rabarbare:

• snažan antioksidans
• djeluje antialergijski i protuupalno
• regulira razinu kolesterola
• poboljšava cirkulaciju i metabolizam
• prirodni je lijek za zatvor i proljev
• čuva zdravlje očiju
• sprječava razvoj raka
• potiče apetit

Kako je koristiti u kuhinji?

U prehrani se koriste isključivo stabljike rabarbare – listovi su otrovni i ne smiju se konzumirati.
Stabljike su blago kiselkastog okusa i podsjećaju na zelene jabuke.

Nakon što ih operete, ogulite i narežete na kockice, možete ih odmah zamrznuti. Tako će vam biti dostupne i izvan sezone.

Pri kupnji birajte čvrste i hrskave stabljike koje puštaju sok kad ih prelomite. Ružičaste su najpopularnije i najtraženije.

Rabarbaru je najbolje iskoristiti u roku 2–3 dana nakon kupnje.

Savršeno se slaže s jagodama – njihova kombinacija često se koristi u sirovim i termički obrađenim desertima. Iznenađujuće ukusna je i kao sastojak proljetnih salata, primjerice s rikulom ili šparogama.

Kako uzgajati rabarbaru?

Rabarbara je otporna i nezahtjevna biljka, idealna za vrtne početnike.
Izuzetno dobro podnosi niske temperature i ne zahtijeva puno sunca – savršena je za rubove vrta.

Sadi se u rano proljeće (kraj ožujka) ili jesen (sredina listopada). U kontinentalnim krajevima treba paziti da se ne sadi prekasno kako bi se biljka ukorijenila prije zime.

Prve godine se stabljike ne beru – rabarbara se prvi put bere tek u drugoj godini, i to najviše 2–3 stabljike.

Prava berba započinje tek kod trogodišnjih biljaka, i to ručno, isključivo stabljike s potpuno razvijenim listovima.

Cvjetanje crpi snagu biljke i usporava rast, pa se cvjetni pupoljak preporučuje ukloniti odmah po pojavi.

Ova izdržljiva biljka može živjeti i do 30 godina, no najbolji prinos daje unutar prvih 10 godina života.

Ako voliš prirodu, zdravu prehranu i jednostavne, a učinkovite biljke – rabarbara je pravi proljetni saveznik. Iskoristi njezinu sezonu, poigraj se s receptima i uživaj u okusu i blagodatima koje nam daruje.

vo jednog predivnog, jednostavnog i osvježavajućeg recepta za sirovi desert s rabarbarom i jagodama – savršen za proljetne dane kada ti tijelo traži nešto lagano, voćno i puno života:

Sirova krema od rabarbare i jagoda

Sastojci za podlogu:

• 100 g badema (namočenih barem 4 sata ili preko noći)
• 70 g datulja (mekših, bez koštica)
• prstohvat himalajske soli
• 1 žličica kokosovog ulja (po želji)

Sastojci za kremu:

• 1 veća stabljika rabarbare (oguljena i narezana na sitno)
• 1 šalica jagoda (svježih ili smrznutih, ali odmrznutih)
• 1 banana (zrela)
• 3 žlice javorovog sirupa ili sirovog meda (po želji i ukusu)
• 2 žlice indijskih oraščića (namočenih barem 4 sata)
• 1 žlica chia sjemenki (za gustoću)
• sok ½ limuna
• vanilija u prahu (na vrh noža)

Priprema:

1. Podloga:
   U multipraktiku sameljite namočene bademe dok se ne počnu lijepiti. Dodajte datulje, sol i kokosovo ulje. Miksajte dok se sve ne sjedini u ljepljivu smjesu. Utisnite smjesu u manji kalup ili čašice za serviranje (ovisno želite li torticu ili pojedinačne porcije). Stavite u zamrzivač dok pripremate kremu.
2. Krema:
   Sve sastojke za kremu (osim chia sjemenki) miksajte u blenderu do glatke, svilenkaste teksture. Na kraju umiješajte chia sjemenke i pustite da smjesa odstoji 10–15 minuta da se malo zgusne.
3. Slaganje:
   Prelijte kremu preko podloge i ostavite u hladnjaku barem 2 sata prije posluživanja da se okusi prožmu.
4. Dekoracija:
   Ukrasite svježim jagodama, listićima mente, kokosovim listićima ili jestivim cvjetićima po želji.

Savjet više:

Ako je rabarbara previše kisela za tvoj ukus, slobodno povećaj količinu banane ili javorovog sirupa. Također možeš dodati malo ribanog đumbira za dodatnu svježinu.

Ova slastica nije samo osvježavajuća i lagana, već i prepuna vlakana, antioksidansa i proljetne vitalnosti. 

Ako ti se svidi recept i poželiš još ideja za sirove deserte – slobodno mi se javi! I naravno, ako želiš personalizirani plan prehrane sa sezonskim desertima i zdravim slatkim opcijama.