Šafran – čarobni vjesnik proljeća i najskuplji začin svijeta

Postoji nešto posebno u prvim cvjetovima koji se pojave kad snijeg lagano okopni…
Upravo tada, dok zima još nije sasvim rekla zbogom, šafran nas tiho i dostojanstveno pozdravlja – svojom nježnošću, ljepotom i snagom.

Prema Wikipediji, šafran je najskuplji začin na svijetu – no za mene je on puno više od toga.
To je biljka koja unosi život u gredice dok se priroda još budi, a ujedno i začin koji krije drevnu povijest, moćne ljekovite osobine i gotovo nestvarnu eleganciju.

Zlatna nit iz cvijeta

Šafran je otporna, lukovičasta trajnica iz obitelji Iridaceae, a njegovo ime dolazi iz perzijske riječi koja znači “budi žut”.
Iako mu se podrijetlo veže uz Grčku i Kretu, zahvaljujući ljudima danas krasi vrtove i polja diljem svijeta.

No ono što ga čini toliko posebnim – i toliko vrijednim – jest činjenica da se za jedan kilogram začina mora ubrati 80.000 do čak 150.000 cvjetova, i to ručno. Svaki cvijet ima samo tri nježna tučka iz kojih se pažljivo vadi začin.
Zato i jest toliko dragocjen – jer je rezultat ogromnog truda, pažnje i ljubavi.

Samo se tučci (stigme) koriste – ostali dijelovi biljke mogu biti štetni, a posebno treba paziti da se ne pobrka sa sličnim, ali otrovnim mrazovcem.
Jednostavno pravilo: šafrani cvatu u proljeće, mrazovci u jesen.

Šareni tepih radosti

Šafran se sadi u jesen, a tada ga možete pronaći i u vrtnim centrima i cvjećarnicama. Cvjetovi dolaze u nijansama bijele, žute i ljubičaste, ponekad jednobojni, ponekad prošarani, s nježnim tamnim crtama po laticama.
Ako ga godinama uzgajate, znat ćete koliko se zna križati i kako iz godine u godinu iznenadi novom kombinacijom boja.

Cvjeta rano – već u ožujku, čim se tlo malo zagrije. Nažalost, to razdoblje ne traje dugo – svega dva do tri tjedna, i često ga zaklone kiše i vjetrovi.
Ali baš zbog te prolaznosti – toliko ga više cijenimo.

Šafran obožava sunce. Toliko da, ako je dan oblačan – jednostavno ne otvori svoje cvjetove. Sklon je svjetlosti, baš kao i mi kad tražimo zraku sunca u ranom proljeću.
Ne uspijeva u sjeni, a njegovi listići s karakterističnom bijelom crtom po sredini olakšavaju prepoznavanje čim se pojave.

Posebno me veseli što se tako brzo razmnožava – svaka lukovica svake godine stvori još šest novih. Tako će vam vrt iz godine u godinu postajati sve šareniji, bez mnogo truda.

Samonikli, kultivirani – svi šafrani su dobrodošli

Kod nas postoje dvije vrste proljetnih šafrana – Crocus sativus, kojeg možete kupiti u trgovinama, i Crocus vernus, koji raste samoniklo po livadama i šumama.
Još prije nego što je bilo lako doći do njih, imala sam sreću dobiti nekoliko lukovica divlje vrste – njihovi cvjetovi u bijeloj i ljubičastoj nijansi svake me godine ponovno razvesele.

I svake jeseni… ponovno ne mogu odoljeti. Kupim još koju lukovicu – jer koliko god da su slični, svaki šafran ima svoju nijansu, svoj karakter.
Plan mi je ispuniti svaki slobodni kutak ispred kuće šafranima – da mi proljeće počne u bojama, dok ostale trajnice i jednogodišnje biljke još samo sanjaju o suncu.
Šafran ne smeta nijednoj biljci – ako ne prekopavate gredice, savršeno se uklapa u svaki vrt.

Ako ga još nemate…

Dodajte ga na svoj popis za jesensku sadnju.
Šafran ne traži puno – a vraća s toliko nježnosti i radosti. Dok se priroda tek proteže iz sna, šafran nas već podsjeća na novi početak.
Jednostavan, tih, a tako veličanstven.